ʻOku fakaʻilonga ʻe he fuofua ʻa e ʻuhinga ʻo e Lao Tse ʻa e ʻuhinga ʻe tolu lahi: ko e anjia, ko e fiemaʻu, pea mo e taʻetatau ʻi he mōni. ʻOku pehē ʻa e ngaahi fuofua ni ʻoku ne fakaeeʻa e ʻuhinga lahi, ʻa ia ʻoku ne ʻasi ʻo hangē ha meʻa ʻoku ʻikai ha meʻa kehe ʻi he mōni. Kapau ʻe fakaʻata ʻo hangē ha meʻa ʻe toe, ʻe mole ʻa e maheni ʻo e meʻa.
Key Concepts
三宝
慈
俭
不敢为天下先
Cite This Chapter
Laozi, Tao Te Ching, Chapter 67, "Ko e Tobu lelei ʻo e ʻUhinga", laotzu.ai: https://www.laotzu.ai/to/chapters/67/
Classical Chinese, translation, and AI reflection are shown separately; cite this chapter URL for references.
Ko e kotoa ʻi he mōni ʻoku pehē ʻa e ʻuhinga lahi o au, ka ʻoku ʻikai fakaʻata ʻo hangē ha meʻa kehe. ʻI he ʻuhinga ʻe lahi, ʻoku ʻikai fakaʻata ʻo hangē ha meʻa. Neongo ia, kapau ʻe fakaʻata ʻo hangē ha meʻa, ʻe lahi ʻene mahaki ʻi he taimi mui! ʻOku ou maʻu ʻa e tobu san lupea ʻoku ou puke mo tauhi: ʻe taha ko e anjia, ʻe ua ko e fiemaʻu, ʻe tolu ko e taʻetatau ʻi he nofo ʻa e mōni. ʻI he anjia ʻoku ʻaʻu ai ʻa e moʻua, ʻi he fiemaʻu ʻoku ʻaʻu ai ʻa e fuofua, ʻi he taʻetatau ʻoku ʻaʻu ai ʻa e lava ʻo fai ʻa e puleʻanga. Ka ʻi he taimi ni, kapau ʻe tuku e anjia ka ʻo tuli e moʻua, kapau ʻe tuku e fiemaʻu ka ʻo haʻo e fuofua, kapau ʻe tuku e taʻetatau ka ʻo ʻuluaki, ʻe mole ʻa e moʻui! ʻI he anjia, kapau ʻe wars ʻe fai ʻa e funga ʻe vau, ʻi he ʻaofiaki ʻe malū. ʻE fakaʻuhila ʻa e langi ʻo ne fanau, ʻo hūnia ʻa e anjia.
Fakakaukau Loloto
Ko e hā ʻa e vahe ni?
ʻOku fakaʻilonga ʻe he fuofua ʻa e ʻuhinga ʻo e Lao Tse ʻa e ʻuhinga ʻe tolu lahi: ko e anjia, ko e fiemaʻu, pea mo e taʻetatau ʻi he mōni. ʻOku pehē ʻa e ngaahi fuofua ni ʻoku ne fakaeeʻa e ʻuhinga lahi, ʻa ia ʻoku ne ʻasi ʻo hangē ha meʻa ʻoku ʻikai ha meʻa kehe ʻi he mōni. Kapau ʻe fakaʻata ʻo hangē ha meʻa ʻe toe, ʻe mole ʻa e maheni ʻo e meʻa.
ʻOku fēfē hono fekauʻaki mo au?
ʻOku ou lava ʻo sio ki hoku meʻa moʻoni ʻi he anjia. ʻOku ou mahalo ʻe toe lahi ange ʻa e ngaue ʻa e moʻui ʻi he taimi ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu mo e taʻetatau. ʻI he taimi ni ʻoku ou ako ʻi he meʻa ʻoku ou fai ʻo fuofua e moʻui ʻo iku kia au fēfē. ʻOku ou fakaʻatā ʻe he fanga meʻa ni ʻa e anjia ʻe lahi ʻo e moʻui.
Ko e hā ʻe ngāue ai au ʻapongipongi?
ʻI he ʻaho ni, ʻoku ou toki fai ha meʻa anjia ki ha taha ʻi hoku famili pe hoa ʻo feongo. ʻE ou toki fiemaʻu ʻi he meʻa naʻa ku oʻo ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa taʻetatau. ʻE ou toki ʻai ha meʻa kuo ou fai ʻo taʻetatau, ʻo fakaha ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e hingano fakafonua.
All the world says that, while my Tao is great, it yet appears to be inferior (to other systems of teaching). Now it is just its greatness that makes it seem to be inferior. But I have three precious things which I prize and hold fast. The first is gentleness; the second is economy; and the third is shrinking from taking precedence of others.
AI Modern
Ko e kotoa ʻi he mōni ʻoku pehē ʻa e ʻuhinga lahi o au, ka ʻoku ʻikai fakaʻata ʻo hangē ha meʻa kehe. ʻI he ʻuhinga ʻe lahi, ʻoku ʻikai fakaʻata ʻo hangē ha meʻa. Neongo ia, kapau ʻe fakaʻata ʻo hangē ha meʻa, ʻe lahi ʻene mahaki ʻi he taimi mui! ʻOku ou maʻu ʻa e tobu san lupea ʻoku ou puke mo tauhi: ʻe taha ko e anjia, ʻe ua ko e fiemaʻu, ʻe tolu ko e taʻetatau ʻi he nofo ʻa e mōni. ʻI he anjia ʻoku ʻaʻu ai ʻa e moʻua, ʻi he fiemaʻu ʻoku ʻaʻu ai ʻa e fuofua, ʻi he taʻetatau ʻoku ʻaʻu ai ʻa e lava ʻo fai ʻa e puleʻanga. Ka ʻi he taimi ni, kapau ʻe tuku e anjia ka ʻo tuli e moʻua, kapau ʻe tuku e fiemaʻu ka ʻo haʻo e fuofua, kapau ʻe tuku e taʻetatau ka ʻo ʻuluaki, ʻe mole ʻa e moʻui! ʻI he anjia, kapau ʻe wars ʻe fai ʻa e funga ʻe vau, ʻi he ʻaofiaki ʻe malū. ʻE fakaʻuhila ʻa e langi ʻo ne fanau, ʻo hūnia ʻa e anjia.
Hoku Fakakaukau
What does this chapter inspire in you? How will you apply it?